Adamićeva 24/II, Rijeka

+385 (51) 332 358

Nazovite nas

+385 (51) 332 358

Radno vrijeme

Mon-Sat: 9:00 A.M - 5:00 PM Sun: Closed

Naručite se

Your perfect smile is a click away!

ORALNA KANDIDOZA I PROBIOTICI

Gljive iz roda Candida normalni su stanovnici našeg organizma i naseljavaju različite površine tijela: kožu, nokte, usnu šupljinu te sluznicu probavnog, dišnog i urogenitalnog sustava. Ove gljive nalik kvascu naseljavaju sluznicu usne šupljine vrlo rano u životu, već pri rođenju. Velika većina odraslih osoba nosi određene tipove gljivica Candida u ustima, međutim kada u određenim uvjetima broj Candida u usnoj šupljini poraste i postane veći od 400 CFU po ml sline, nastaje infekcija oralna kandidoza. Kandidozu najčešće uzrokuje gljivica Candida albicans, ali i druge vrste poput Candida parapsilosis, Candida metapsilosis, Candida tropicalis, Candida glabrata, Candida dubliniensis i druge.

Kandidoza je najčešća gljivična infekcija usne šupljine. Pojavljuje se u nekoliko kliničkih oblika koji se razlikuju prema kliničkim obilježjima i trajanju. Sve oblike oralne kandidoze karakterizira širok spektar simptoma u rasponu od asimptomatske infekcije do pojave vrlo neugodnih simptoma žarenja i boli sluznice što otežava funkciju usta i uzimanje hrane. Osim toga, povezanost određenih tipova Candide s prekanceroznim lezijama usne šupljine, leukoplakijom i eritroplakijom, svrstava Candidu u ne baš tako bezazlene oportunističke infektivne čimbenike. Povećanoj učestalosti kandidoze u općoj populaciji pridonosi sve veća upotreba lijekova, osobito antibiotika i imunosupresiva, kao i pojavnost kroničnih bolesti koje prati poremećaj imunosnog sustava kao što su zloćudne bolesti, šećerna bolest, anemija, poremećaji prehrane, AIDS i drugi. Iako u liječenju oralne kandidoze danas postoje djelotvorni protugljivični lijekovi, njihovu upotrebu ograničavaju nuspojave, a osobito razvoj rezistencije i intrerakcije s drugim lijekovima (antikoagulansi, hipoglikemici, ciklosporin, antihistaminici i dr.). Zbog toga se ispituju i uvode novi profilaktički i terapijski pristupi, a jedan od njih je i primjena probiotika za koje je dokazano da moduliraju mikrobiotu crijeva i utječu na imunosni odgovor.

Probiotici

Probiotici su otkriveni krajem 19 stoljeća i definirani kao “živi mikroorganizmi koji, kad se daju u dovoljnoj količini, čine dobrobit zdravlju domaćina”. Najčešće korišteni probiotici su bakterije vrste Lactobacillus spp, Bacillus spp. i nepatogene vrste Eschericia spp.Probiotici pozitivno utječu na održavanje mikrobiološke i imunološke ravnoteže u crijevu i na sprečavanje razvoja mnogih bolesti. Većina današnjih probiotika izolirana je  iz fermentirane hrane, a najzastupljeniji su laktobacili. Dokazano je da dobre bakterije, probiotici, imaju preventivne i terapijske učinke koji uključuju fermentaciju neprobavljivih sastojaka, proizvodnju vitamina i smanjenje razine kolesterola. Također, smanjuju propusnost crijeva povećanom proizvodnjom mucina i potiču stanice crijeva na proizvodnju enzima koji pomažu razgradnji hrane i djeluju antimikrobno.

Prebiotici

Prebiotici su nerazgradive sastavnice hrane koji potiču aktivnost dobrih crijevnih bakterija, dok su simbiotici mješavine prebiotika i probiotika koje poboljšavaju preživljavanje probiotika po ulasku u probavni trakt i potiču rast i djelovanje skupina dobrih bakterija.

Liječenje oralne kandidoze

Važno je utvrditi uzrok nastanka infekcije. Liječenje je potrebno ukoliko je prisutan prevelik broj gljivica koji štetno djeluju na oralnu sluznicu te na njoj uzrokuju upalu i lezije. Samo ponekad se propisuje antimikotska terapija i kad nema kliničke manifestacije. Uz adekvatno liječenje oralne kandidoze treba i prilagoditi prehranu. Određena hrana pogoduje razmnožavanju gljivica pa ju je preporučljivo izbjegavati. Tu prvenstveno spadaju ugljikohidrati, bijelo brašno, bijeli šećer, slatkiši i kolači, gluten, mlijeko, mesne prerađevine. Preporučuje se da uzimate kefir, češnjak, crni kim, povrće, vlakna, jaja, perad, riba, orašasti plodovi i biljni čajevi. Kao dodatna pomoć antimikoticima mogu se upotrebljavati i oralni antiseptici poput oktenidina, heksetidina i klorheksidina. Oni djeluju protiv bakterija i gljivica te potpomažu djelovanje lijekova.

 

 

Časopis Smile