Adamićeva 24/II, Rijeka

+385 (51) 332 358

Nazovite nas

+385 (51) 332 358

Radno vrijeme

Mon-Sat: 9:00 A.M - 5:00 PM Sun: Closed

Naručite se

Your perfect smile is a click away!

MITOVI U KOJE VJERUJEMO

Malo nas buni što je zdravo, a što nije. Zašto? Danski su znanstvenici, na primjer, nedavno objavili rezultat svog istraživanja, koje se zasnivalo na nekoliko različitih studija, a koje je pokazalo da su probiotici zapravo jedna mala prijevara. Naime, unatoč brojnim studijama koje su dosad provedene o učinku probiotika, stručnjaci nisu uspjeli pronaći dokaze o poboljšanju probave, barem ne kod zdravih osoba. Popularnom uvjerenju da su probiotici, koje uglavnom konzumiramo u obliku mliječnih proizvoda, dodataka prehrani ili tableta, najviše su, napominju oni, pridonijeli mediji i marketinška industrija koja time potiče prodaju nekih proizvoda. No, to nije jedini mit u koji smo godinama vjerovali. Svako malo pojavi se neka nova vijest o utjecaju pojedine hrane na naše zdravlje, zbog čega smo svakim danom sve zbunjeniji. Što je točno, a što mit u vezi s ovih osam namirnica za koje nam godinama govore da rade čuda za naše zdravlje?

Smatra se da konzumacija probiotika poboljšava probavu i sprečava brojne bolesti. U brojnim reklamama možemo čuti da povoljno djeluju na imunitet, sprečavaju prehlade te mogu umanjiti simptome alergija. Nutricionisti potvrđuju da su probiotici dobre bakterije, dodaju se najčešće u mliječne proizvode ili izolirani u obliku dodadtaka prehrani. Cilj takve prakse jest ponovna uspostava narušene ravnoteže. Međutim, suplementacija probioticima kod zdravih osoba kod kojih ravnoteža nije narušena neće imati utjecaja na zdravlje. Probiotici bi mogli pomoći kod problema s probavom i oboljenja povezanih s disbalansom mikroflore. Dakle, ako imate problema s probavom, pokušajte u svoju prehranu na dnevnoj bazi uvrstiti probiotike. Nemojte pretjerivati i ne očekujte čuda.

Što reći o kokicama?

Kokice bez dodataka soli i drugih začina već se neko vrijeme smatraju popularnom hranom za mršavljenje zbog vrlo malog broja kalorija i osjećaja sitosti koje ostavljaju. Procjena nutricionista glasi: ovisno kako ih pripremate ili koju vrstu kupite, kokice mogu predstavljati praktičan i ukusan izvor ugljikohidrata i vlakana, posebno za osobe s povišenom tjelesnom aktivnošću kao nado dnevnom kalorijskom unosu. Savjet: pripremite ih bez maslaca, ne solite ih pretjerano i ograničite količinu.

Voće – sušeno ili svježe

Sušeno se voće smatra zdravim međuobrokom s puno hranjivih sastojaka kao što su vlakna, antioksidanti, vitamini i minerali. Međutim, često se zaboravlja da se sušenjem voća gube osjetljivi vitamini i fitonutrijenti. Ako volite sušeno voće, ograničite količinu jer je ono koncentrirani oblik hranjivih tvari i energetske vrijednosti u odnosu na svježi oblik. Naprimjer, ista količina nekog sušenog voća može imati čak tri puta veću kalorijsku vrijednost u odnosu na istu količinu svježeg voća. Zato radije odaberite svježe voće jer je priča o tome da je sušeno voće jako zdravo zapravo mit.

Gluten vam nije neprijatelj

Popularan je stav da je gluten neprijatelj broj jedan zdravlja i odgovoran, ako ne za sve, onda barem za većinu modernih bolesti. Problemi s glutenom dolaze u dva oblika: kao celijakija ili kao intolerancija na gluten. I dok je celijakija dobro dokumentirana bolest od koje pati oko jedan posto populacije i jedini lijek je izbjegavanje hrane koja sadrži gluten, intolerancija na gluten vrlo je kontroverzno i vjerojatno nepostojeće stanje. Dakle, ako nemate problema s tolerancijom glutena, a velika je vjerojatnost da nemate, gluten nije vaš neprijatelj i kupnja ovih realno skupih namirnica predstavlja bacanje novca.

Zamjensko mlijeko

Pojavljuje se sve veći broj studija koje tvrde da je kravlje mlijeko nezdravo pa se govori o negativnim utjecajima koje mliječna mast ima na ljudski organizam. Zato se mnogi odlučuju za druge varijante mlijeka, kao što su zobeno, rižino, bademovo, kokosovo ili sojino. Česta je tvrdnja da su ljudi jedina vrsta koja konzumira mlijeko drugih vrsta. Međutim, ako zamjene za mlijeko konzumirate zbog navodnih zdravstvenih benefita, nemojte jer ih nema. Ako ih konzumirate zbog intolerancije na laktozu, nemojte. Odaberite kravlje mlijeko bez laktoze. Ako ih konzumirate zbog alergija na mliječne proteine ili zbog toga što ne volite njegov okus, slobodnonastavite, ali pobinite se da sadrže dodani kalcij.

Muesli – savršen doručak

Muesli su za mnoge savršeni doručak koji pruža osjećaj sitosti i daje energiju za funkcioniranje tijekom dana. Muesli su mješavina žitarica, orašastih plodova i sušenog voća. S mlijekom čine praktičan i ukusan obrok. Međutim, nisu svi muesli jednaki pa treba pripaziti na sastav jer mnogi sadrže mnogo šećera. Zato birajte varijante od integralnih žitarica, s umjerenom količinom šećera te bez sadržaja djelomično hidrogeniziranih biljnih masti. Još bolja kombinacija je da kupite zobene pahuljice, prelijte ih mlijekom i dodajte svježe voće ili med.

Istina o light proizvodima

Često prilikom kupovine posežemo za proizvodima koji su označeni kao light uvjereni da je to dobro rješenje za višak kilograma. Light označava smanjenje kalorijske vrijednosti, udjela masti ili ugljikohidrata za najmanje 30%. Kad se radi o smanjenom udjelu šećera, on se uglavnom zamjenjuje beskalorijskim sladilima. Kod smanjenog udjela masti kvaka je u tome što proizvod koji ima 30% manje masti, ne mora nužno imati i 30% manje kalorija jer u njega može biti dodan šećer. Činjenica je da light proizvodi predstavljaju jedan od načina ograničavanja kalorijskog unosa smanjenjem sadržaja masti i šećera te zamjenom umjetnim sladilima. Količine nisu uvijek značajne pa ne očekujte čuda ali pažljivo čitajte deklaraciju koja je često napisana sitnim slovima.

Zabluda o ulju i margarinu obogaćenim omega-3 kiselinama

Omega-3 masne kiseline smatraju se dragocjenim masnoćama zbog povoljnog djelovanja na zdravlje, one štite srce i krvne žile. Zato se često odlučujemo za proizvode sa sadržajem omega-3 masnih kiselina jer smo uvjereni da su zdraviji izbor. Omega-3 masne kiseline povezane su s prevencijom različitih oboljenja poput onih kardiovaskularnih te demencije, no uzročno posljedična veza još nije dobro utvrđena. Osim toga, količine koje nalazimo uobičajeno konzumiranim količinama proizvoda ove vrste nisu značajne. Zato je bolje koristiti maslinovo ulje, kako za termičku obradu hrane, tako i za hladnu pripremu. Potrebe za omega-3 masnim kiselinama zadovoljite plavom ribom i suplementima.

 

Časopis Smile